1. Dobrodošli na Eydis - zajednicu fanova fantastike, sci-fi, igara i umjetnosti. Pridruži nam se!
    Sakrij obavijest
  2. Dobrodošli u novi dom Eydisa.

    Forum je prošao kroz premještanje i sada je na novom serveru i domeni. Ukoliko primjetite neke nedostatke, molili bismo vas da obavjestite administraciju u dotičnoj temi.

    Hvala na razumijevanju.
    Sakrij obavijest

Biljke - Ta Divna Stvorenja

Rasprava u 'Znanost i Priroda' pokrenuta od Freya, 6. Srpanj 2008..

  1. Freya

    Freya goddess of eydis

    Volimo životinje, brinemo o životinjama, užasavamo se nasilja nad njima, rasplačemo se nad patnjama životinja, žalimo za svakom istrijebljenom vrstom....... :cry:

    A što je s biljkama? Nakon deset topica o životinjama, uključujući i dinosaure, vrijeme je za bar jedan o tim prekrasnim stvorenjima, bez kojih ne bi ni bilo života na našem planetu. :love: Biljke su najbrojnija, najveća i najdugovječnija bića na Zemlji. Mogu živjeti stotinama, pa i tisućama godina, Mogu narasti više no i jedno drugo stvorenje, razvile su tisuće raznovrsnih oblika i prilagodile se najraznolikijim uvjetima života. Nalazimo ih u subpolarnim krajevima, u pustinjama, na planinskim vrhuncima, na vulkanima, u morima, jezerima i rijekama.

    Biljke su uz ljude od samoga praskozorja čovječanstva; prate nas od rođenja do smrti. Bez njih ne možemo. Upotrebljavamo ih u najrazličitije svrhe, ukrašavamo njima sebe i prostore u kojima živimo, služimo se njima u raznim obredima, jedemo ih, pijemo ih, oblačimo se u njih, one nas liječe.....ili im se naprosto divimo u vrtu ili prirodi.

    Ne znam postoji li išta vrijednije divljenja od veličanstvenog stabla! :love: No ništa manje nije vrijedan ni najsitniji cvijetak kojega često i ne primijetimo obuzeti svojim velikim i važnim ciljevima.

    Biljke osjećaju, komuniciraju, imaju život o kojem još ne znamo gotovo ništa. Kao što plačem nad svakom nepovratno izgubljenom životinjskom vrstom, plačem i nad milijunima stabala posječenima svakoga dana......srce mi se kida kad hodajući šumama ponegdje vidim više panjeva nego živih stabala..... :sad:

    Biljke i životinje isprepletene su u neraspletivom suodnosu. Jedne ne mogu bez drugih. I mi ljudi smo tu negdje u tom prepletu. Ni mi ne bismo preživjeli bez jednih kao ni bez drugih. Čini mi se da velik dio čovječanstva toga nije svjestan.

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]
     
  2. Rusalka

    Rusalka Aktivan Član

    Super tema :dry:

    Kad se u Hrvatskoj ljudi ne bi bavili poljoprivredom skoro pa cijela država bi nam bila prekrivena šumom :w00t:
    Jako volim kaktuse i imam doma poveliku kolekciju.
    Od mojih ostalih kućnih biljčica mi je najdraža madagaskarska palma (imam je još otkad je bila beba i izgledala je kao pankić :evil2:)

    Moji favoriti su:

    TRATINČICA

    [​IMG]


    JORGOVAN

    [​IMG]


    BAOBAB

    http://www.arkive.org/media/AAC436BA-6326-4056-BCF9-DA2A6D9612CF/Presentation.Medium/Grandidier
     
  3. Dior Aranel Eluchil

    Dior Aranel Eluchil Uz velikog čovjeka često dolaze i velike greške!

  4. Moontaylor

    Moontaylor Putnik na putu Istine

    Hajducka trava :lol:
    Evo jedne od mojih najdrazih biljaka !!!! Ovo ´Hajducka trava´ nije bas poznat naziv u literaturi, vec vise stolisnik, kunica i sl. Ali je meni taj naziv puno drazi.

    [​IMG]


    Latiski naziv : Achillea millefolium
    Nazivi : Hajducka trava, kunica, ranjenik, stolisnik
    Nalazište Raste po rubovima oranica, sunčanim obroncima i pašnjacima. Široko je rasprostranjena u našim krajevima..

    Opis: Od 10 - 70 cm visoka, razgranata, svjetlozelena stabljika. Ima dlakavi listove koji se izmjenično poredani i 2-4 puta perasto razdijeljeni u mnogobrojne fine listice. Cvjetovi tvore ravni šti bijelih glavica na vrhu stabljike. Ugodnog je mirisa.
    Branje Cvate: od 6. do 10. mjeseca, a najbolje je u razdoblju od 6. do 7.. Upotrebljavaju se cvjetovi i gornji dio stabljike kad su u punom razvoju.
    Sastojci : Zeljezo, kalij, natrij, fosfor, sumpor, tanin, akonitinsku kiselinu, etericno ulje, ahilein, cianogenetski glikozid, cineol, pinen, kariofilen, tujon, borneol, smolu, soli, mravlju i valerijanovu kiselinu.

    Ovako H. trava se ubraja u ljekovito bilje i ima vise svojih lejkoviith svostava.

    Evo dvije tajne koje cu vam reci o njoj.

    1. H. trava se koristi kao caj. Iznimno je cudnog okusa, i nije bas previse lijep caj. Ali je zato veoma zdrav. Pomaze u ciscenju tijela od otrovnih nakupina, nekih manjih toxina, bakterija, pomaze u cirkulaciji tijela i sl. U puku se kaze da prociscava krv.
    I pije se po 1 salica dnevno, 15 dana. Nakon toga se odmara 30 dana i nakon toga se ponovno pije 15 dana itd.
    Takav nacin pijenja je vazan, jer je biljaka puna etericnih ulja. Pa vece doze bi mogle izazvati smetnje i sl.

    2. H. trava se isto korisit kao oblog za natekline, uganuca i sl.
    Oblog se priprema na sljedeci nacin:
    Odredite odredjenu kolicinu trave koja ce biti dovoljna za oblog. Moze se uzeti sirova ili susena.
    I onda u posudicu stavite travu, natopite je alkoholom, najbolje domacu rakiju(povucite koji gut ako gadno boli :ninja: ), sircet (ocat) i par kasika crnog bibera(papra).

    To sve promjesate par puta i ostavite par sati da odstoji. Nekad treba i manje. Ne zna se tocno koliko treba, jer lik je pisao recept prije par stotina godina. Zapravo usmena predaja.. pa eto..

    Dokazano da pomaze, sam sam ga koristio.

    Eto toliko od mene, sad za sad.. bit ce jos..

    Moram malo, ipak glumim kao tog nekog druida.
     
  5. Nea

    Nea curica

    :sad: divan topic... i sada ću se hvaliti :lol: moja prabaka je bila travarka :evil:

    ovu biljku volim jer mi je mama kada sam bila mala sve one male gnojne čireve kada se ubodete dok hodate bosi ili dirate trnje :ninja: liječila njome :love:

    BOKVICA ILI BUKVICA

    Kod nas raste dvadesetak vrsta bokvice po naseljima, pored puteva, na livadama i pašnjacima, po šumama i na drugim mijestima. Ima ih svuda. Nisu otrovne ni škodljive. Prema obliku listova i cvijetova razlikuju se među sobom neke domaće vrste koje su najrasprostranjenije i koriste se kao lijek: ženska, širokolista bokvica (Plantago major L.); muška, uskolista bokvica (P. lanceolata L.) i srednja bokvica (P. media L.).

    [​IMG]

    Bokvica je omiljen narodni lijek. Za nju gotovo svi znaju i mnogi je upotrebljavaju kao lijek. Čini mi se da nijednu drugu domaću lijekovitu biljku tako često i gotovo redovno ne upotrebljavaju kao bokvicu. Svako će vam odmah, bez okolišenja, kazati da je za posekotine najbolje priviti list bokvice. Dokazana je znatna antibakterijska moć bokvice, jer su u njoj otkriveni fitoncidi (Felklova). List bokvice dijeluje protiv raznih upala kože i sluznice, pojačava lučenje tečnosti u plućima i time olakšava iskašljavanje guste suhe sluzi iz organa za disanje; smanjuje učestano mokrenje i povoljno dijeluje na organe za varenje: proliv, katar, grčevi, čir na dvanaestopalačnom crevu i na želucu. Koristi se za ublažavanje napada kašlja.

    [​IMG]

    http://www.krasulje.com/content/view/126/58/



    A uz ruže i jorgovan jako volim i

    [​IMG]

    [​IMG]


    joj kako bi ih sada voljela mirisati :love:
     
  6. matijas

    matijas Schvaller

    Evo još nešto malo narodne (druidske medicine).

    Kantarion.

    [​IMG]
    [​IMG]

    KANTARION ( Hypericum perforatum )
    Narodni nazivi: gospina trava, žuti kantarion, gorac, trava od poseke, šenjanževka, žutenica, ivanje zelje, gorač, ovnika, pljuskavica.

    FARMAKOPEJSKI NAZIV. Herba hyperici

    NALAZIÅ TE. Raste uz rubove šuma, suhi brežuljci, polja, livade, kamenita mjesta.

    SASTAV: Flavonoidi, karotin, nikotinska kiselina, vitamin C, gipericin, smole, tanin, glikozidi, antociani. Antibiotik Gipeforin. Biljka ima fitocidno djelovanje od kojeg ugibaju stafilokoki, streptokoki bacili dizenterije TBC i druge bakterije, ali to ne znači da se ne treba posavjetovati sa liječnikom.

    OPIS: 30 – 70 cm. Visoka trajnica, uspravne stabljike. Listovi nasuprotni, jajasto – tupi, glatki, bez peteljki, s puno prozirnih točaka, na obodu crno istačkani. Jako razvijeni zlatnožuti cvjetovi s 5 latica, odozdo također imaju crna točke, tvore cvatove. Imaju mnogo prašnika sraslih u 3 snopića. Biljka ima svojstven miris, opor, gorak i aromatičan okus.

    BERE SE : kraj juna - avgust, kada i cvate. Upotrebljava se prvenstveno cvijet, te lišće odnosno vršne grane u cvatu. Suši se u hladu.

    TOKSIČNOST:
    Biljka ima fotosenzibilno djelovanje, pa je potrebno odmah na početku primjene upozoriti pacijenta da se NE IZLAŽE SUNCU, da mu se ne bi upalila koža, a jedna od nuspojava pri izlaganju suncu je natečenost usnica – kao u konja. Hipericin, koji je djelotvoran kod depresije, uzrokuje i tu fotosenzibilnost.

    DJELOVANJE:
    Kantarion je od davnina je poznat narodu. Posljednjih desetljeća mnogo je farmakološki ispitivana i dokazana su njena ljekovita svojstva.
    Dobro djeluje na živčani sustav.
    Svojevremeno se najviše upotrebljavalo ulje od kantariona, koje se i dan – danas proizvodi u apotekama, i vrlo je skupo, ali i djelotvorno.
    Ulje se najviše koristi za vanjsko liječenje rana, ali i za unutrašnju upotrebu. Ulje se stavlja na rane koje teško zacjeljuju, na starije opekotine, a isprobano i dokazano kod zubara, prilikom vađenja zuba, rane bolje zacjeljuju ako se u njih stavi tampon namočen u ulje kantariona.

    VAŽNA NAPOMENA. ULJEM SE NE LIJEČE SVJEŽE RANE !

    Treba znati i staro pravilo: rane brže zacjeljuju ako lijek mijenjamo više puta. Dakle, treba više dana uzastopno mijenjati zavoj s uljem od kantariona. Također, to je ulje djelotvorno i za utrljavanje pri reumatskim oboljenjima i neuralgijama, a i pri krvarenju, ako se ozlijedimo.
    Ulje gospine trave djeluje kao balzam za otekline, rane, giht, i išćašenja. Najbolje je sredstvo za sprečavanje stvaranja rana od ležanja kod bolesnika i starijih ljudi.

    PRIPREMA ULJA OD KANTARIONA.

    1. način: 4 velike žlice nerazvijenih pupova biljke usipati u staklenku i ostaviti jedan dan, da malo povehnu. Na njih zatim naliti ½ lit. maslinovog ulja, staklenku dobro zatvoriti –začepiti – pustiti da stoji na suncu 6 – 8 tjedana. Tim se uljem mažu kraste, osipi, a također i hemoroidi, a korisno je svaki dan popiti 1 kahvenu žličicu ulja, sa komadićem kruha – zbog okusa.

    2. način: 500 g cvijeta i sitno isjeckanog lišća kantariona potopi u staklenki s 1 l najboljeg stolnog ulja (maslinovo ) i ½ litre bijelog vina, pa se kuha na vodenoj pari dok vino ne ishlapi.

    Ulje kantariona može se sa uspjehom u kombinaciji sa drugim lijekovima koristiti za liječenje čira na želucu, treba svaki dan natašte popiti po 1 žlicu ulja.
    Liječenje se mora provoditi kao kura najmanje 4 – 6 sedmica, neprekidno, a ponekad i 2 mjeseca, pa i dulje. Ne smijemo očekivati da će djelovati odmah, kao neke druge ljekovite biljke.
    Kod liječenja depresije, prvo se posavjetovati sa liječnikom, jer možda nije u pitanju depresija nego neka druga živčana tegoba, za koju postoje bolji i djelotvorniji lijekovi !
    Za liječenje depresije dobar je i sok kantariona, a treba ga piti najmanje po 2 žlice 3 puta dnevno od 3 do 6 mjeseci. Naravno da sintetički lijekovi djeluju brže, ali i stvaraju ovisnost ili neke druge pojave.

    Čaj od lišća i cvijetova koristi se za liječenje jetre, ako je natečena, sprečava nakupljanje sluzi u plućima, liječi mjehur, pogotovo ako se ne može zadržavati mokraća pomaže čaj koji se priprema od 3 velike žlice kantariona, prelivenog s 1 litrom kipuće vode, pa se ponovno stavi na vatru i, čim ponovno provrije ukloni s vatre i procijedi. Pije se tri puta dnevno po 1 šalica prije jela.

    Kod kroničnog bronhitisa i astme pomaže čaj od mješavine od 6 g kantarionovog cvijeta, lišća podbjela ( Tussilago farfara), omana ( Inula Helenium) i kuha 5 minuta u ¼ litre vina s 1 velikom žlicom meda. Pije se po 1 šalica triput dnevno.

    Kantarion pomiješan u jednakim dijelovima sa stolisnikom (Achilea millefolium), jača mjehur i sprečava noćno mokrenje u krevet. U tu svrhu treba piti 1 – 2 šalice toga čaja u toku dana, noge utopljivati, a navečer jesti suhu hranu, bez tekućine.

    Inače, osnovni recept za pripremu čaja od kantariona je: u uzavrelu vodu( 2 dl) stavi se 1 žlica sitno izrezane droge, skine s vatre, poklopljeno ostavi 10-15 minuta i pije se 3 puta dnevno kod gastritisa, čira na želucu, proljeva, ( među njima i krvavi, kod bolesti jetre, žutice, upale mokraćnog mjehura, nervnih bolesti, glavobolje, bubrežnih tegoba, menstrualnih tegoba, slabokrvnosti u kombinaciji sa drugim travama i lijekovima, kašlja i dr.
     
  7. Veles

    Veles ljuta zvijer

    Fantasy forum a ne spomenete

    PERUNIKU :sad: :lol:

    Latinski iris germanica, za ovu biljku vezena je u narodu legenda da raste na mjestima gdje je opalio grom. Općenito je njeno ime vezano uz kult slavenskog boga gromovnika Peruna :ninja: Naziva se još i bogušom, ako se ne varam, ili božjom biljkom. Vrsta iris croatica, ilitiga hrvatska perunika, klasificirana takovom tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća, proglašena je hrvatskim endemom i nacionalnim cvijetom.

    [​IMG]

    [​IMG]
     
  8. dorca vorbarra

    dorca vorbarra Kiss me

    eh j♥♥enti preteče me s perunikom.
     
  9. Ayllwyn

    Ayllwyn pretty boy

    :think: ovo su suze radosnice...što je netko otvorio ovako prekrasnu i zanimljivu temu. freya hvala ti...

    moja najdraže bilje su Neven (Calendula Officinalis) i trešnja i to japanska
    [​IMG]

    [​IMG]


    Neven (Calendula officinalis L. - Asteraceae) se koristi od davnina i poznat je kao dragocjena ljekovita biljka. Može se čak reći kako je riječ o jednoj od najpoznatijih biljaka zapadnoeuropske biljne medicine.Neven je jednogodišnja biljka dlakave i razgranate stabljike. Raste u visinu od 30 do 60 cm. Listovi su raspoređeni naizmjenično i dlakavi su. Cvjetovi su žuto-narančaste boje, promjera 2 do 5 cm. Cvate od lipnja do rujna, odnosno do prvih mrazova.Za neven se smatra da je mediteranska biljka, ali rasprostranjena je i po cijeloj Europi. Raste i uzgaja se u vrtovima, a može se naći i "divlji" uz puteve i plotove.Neven je poznat i kao ukrasna biljka. Cvjetovi se otvaraju ujutro prilikom izlaska sunca, tijekom dana zrače ljepotom, a nakon zalaska sunca lagano se zatvaraju.

    [​IMG]
    Trešnja, ponos Japana, svojim rascvalim granama formira roze oblake cvjetova koje se u travnju rašire po cijeloj zemlji i bajkovitom bojom ispune nebeske predjele u nedogled po čemu je i dobila ime "zemlja trešnjinog cvata. U Japanu kažu da je svaki cvijet jedna duša. Prijevod pjesme Sakura ( trešnjini cvjetovi) Sakura-no-hana---trešnjin cvijet, se obožava i slavi kao ni jedan drugi cvijet na svijetu. Mnogi su japanski pjesnici bili nadahnuti ljepotom tog drveta napisali prekrasne pjesme. Za Japance je to simbol savršenstva i vrhunac ljepote.

    Sakura sakura
    Yayoi no sora wa
    Miwatasu kagiri
    Kasumi ka kumo ka
    Nioi zo izuru Izaya izaya
    Mi ni yu kan Saita sakura
    Mina mi te modoro
    Yoshino wa sakura
    Tatsuta wa momiji
    Karasaki no matsu
    Tokiwa tokiwa
    Iza yukan

    ili u prijevodu
    (Niježan cvijet rođen u proljeće
    Veličanstvena nakon teškog zimskog snijega
    Još jednom mi blagoslovi oči
    Hoće li mi se ljubav vratiti, sakura?
    Hoće li mi se ljubav vratiti?)
     
  10. Psychotic

    Psychotic Duck Mutant

    Ma Drvo Života rulz :)

    Imam doma hrpu biljaka , najvishe zahvaljujuci mami koja stalno donosi nove stvari, imam bash sad u kuhinji nes pre cudno, biljka s koje se u jednom trenutku pocne cijediti vosak :think: i ima presnazan miris.
    I da, obozavam Agave. (i opcenito volim kaktuse)


    p.s. - zli vegetarijanci muce biljke :cocky:
     
  11. Moontaylor

    Moontaylor Putnik na putu Istine

    Nekad davno sam cuo ili sam izmislio jednu pjesmu(iako cesce reknem da je stara japanska mudrost. Jer ne znam odakle mi tocno, pa ne zelim da ispadne da se kitim tudjim prijem). Ali eto znam je i sada napamet i kako ispada, nadahnuta je (bar u mojim usima) ljepotom Sakura-no-hana i filozofijom ´nekid ne odustaj´

    ˝Kad bi cijeli zivot trazio savrsen cvijet(plod) i ne bih ga pronasao. Trebao bih se osjecat sretnim, jer si tezio savrsenstvu.˝

    Jednog dana cu imat to drvo ispred svoje kuce i u starackim danima , trazit savrseni pupoljak :book:
     
  12. Nea

    Nea curica

    Psyhotic jel misliš na ovo? :think:

    [​IMG]

    Ako da, to je Hoya ili Voštani cvijet, zapravo bio je "moderan" dok sam ja bila mala. Stara je imala par i on se motao kao loza.. a taj vosak.. uuu što je to slatko, jako sam voljela :book:

    Ova sobna biljka penjačica dobila je ime po engleskom vrtlaru.
    Ima mesnate zelene zimzelene, jajaste listove, duge 5-8 cm i bijele zvjezdaste cvjetove s crvenom pjegom u sredini koji rastu u gustim cvatovima. Cvjetovi imaju blag miris i tokom cvatnje ispuštaju tekućinu sličnu medu. Doba cvatnje počinje početkom lipnja i traje do jeseni.
    Svakako joj se mora osigurati potporanj oko kojeg će se vezati kako bi mogla rasti. Tokom godine naraste i do pola metra.




    I još jedna "stara" biljka :love: :love: :love:

    BOŽUR

    Božur poznajemo kao grm, ali i kao trajnicu koja je već udomaćena u našim vrtovima. Njezina slava među trajnicama može se usporediti sa slavom kamelija ili rododendrona među grmovima. Omiljena je zbog svojih raskošnih, velikih cvjetova koji dolaze u raznim, uglavnom žarkim bojama. Cvjetovi mogu biti promjera čak 15 cm, a s obzirom na punoću jednostavni ili puni.

    [​IMG]

    [​IMG]

    Vrste i sorte: U uzgoj dolazi plemeniti božur Paeonia lactiflora (visine 70-100 cm, cvjetovi bijeli, mirisni, listovi tamnozeleni) s brojnim sortama. «Sarah Bernhardt» sorta je ružičastih, punih, velikih cvjetova. «Bowl of Beauty» sorta je jednostrukih cvjetova, visine 1 m, cvjetovi su blijedorumeni sa žutim središtem. Obični božur Paeonia officinalis (visine 45-60 cm, crvenih, jednostavnih cvjetova, duboko urezanih, zelenih listova) također dolazi u velikom broju sorata. Preporučene sorte obuhvaćaju: «Alba Plena» (puni, bijeli cvjetovi, visina 60 cm), «Rosea Plena» (puni, rumeni cvjetovi, visina 60 cm), «Rubra Plena» (puni, crveni cvjetovi, visina 60 cm).

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]
     
  13. Ayllwyn

    Ayllwyn pretty boy

    imam grm božura u vrtu na selu :blush: prekrasan je! uvijek jedva čekam da procvijeta :blush:
     
  14. Freya

    Freya goddess of eydis

    Mnoge biljke, osobito cvijeće pa i stabla, imaju u mnogim kulturama i civilizacijama snažnu simboliku. Često su povezane s pojedinim božanstvima, mitološkim pričama i legendama. Nešto od te simolike u okviru naše, tzv. zapadne kulture, opstalo je i do danas. Svi znamo što znači crvena ruža ili bijeli ljiljan. :w00t2:

    Onome što je Lucius napisao za peruniku, dodala bih još nešto. Perunika ima puno vrsta i mnoge od njih vezuju se uz razne druge kulture i razna vremena.

    Taj je cvijet bio omiljen još u starom Egiptu, gdje je bio jedan od uvriježenih simbola vladarskog dostojanstva,trijumfa i slave. Povijesni izvori kažu kako je faraon Tutmozis I. s ratnog pohoda u Palestinu, kao dio plijena donio i sadnice azijske perunike (Iris orientalis). Sve do 16. st. pr. Kr. kraljevsko žezlo sa stiliziranim perunikinim cvijetom jedan je od simbola faraonske vlasti.

    [​IMG]

    U antici je perunika često zamjenjivana s ljiljanom, ali simbolička značenja su im vrlo srodna pa čak i ista. Iris je dobio ime po Iridi, grčkoj božici duge, koje je bila glasnica bogova, pa zato perunika može biti znak koji posvećenim izabranicima poručuje božju volju. Slično kao i Hermes i Irida je imala ulogu psihopompa, tj. pratitelja duša u onaj svijet, no ona je pomagala prije svega dušama žena i djevojaka. Zato su nekoć na ženskim grobovima sadili perunike, a taj je prastari običaj ponegdje u Grčkoj i Turskoj očuvan do danas.
    Iris je uz drugo proljetno cvijeće i simbol novog života i besmrtnosti, pa je sadnja na grobovima izražavala i to značenje; vjeru u novo rođenje i vječni život.

    Perunika je već u antici bila važna ljekovita biljka, koju je zbog narkotičnog djelovanja njezina izdanka cijenio još Hipokrat. Zato je često nalazimo u kasnijim medicinskim i farmakološkim priručnicima.

    U srednjem vijeku često se zamjenjuju perunika i bijeli ljiljan, pa je za to vrijeme karakteristično i ispreplitanje njihove simbolike, što je najvidljivije u srednjovjekovnoj heraldici. Poznati francuski kraljevski ljiljan - fleur de lys - zapravo nije ljiljan nego iris. Iako riječ 'lys' na francuskom već dugo znači ljiljan, prvotno je fleur de lys značilo 'cvijet svetog Luja' (fleur de Saint Louis, odnosno fleur de Louis), francuskog kralja, koji je peruniku uveo kao znak na grbu francuskih vladara. S vremenom je zapis sačuvao fonetičku vrijednost, a pravo se značenje polako izgubilo.

    Povezanost perunike i Francuske vrlo je dugotrajna. Prema legendi, kao simbol ju je prihvatio merovinčki kralj Klodvig I. u znak zahvalnosti što je čudoom izbjegao preranu smrt. Kad se 496. god. u blizini Koelna borio protiv Alemana, nadmoćni neprijatelji protjerali su ga prema Renu. Činilo se kako će Alemani pobiti njegove vojnike ili ih gurnuti u valove rijeke. Tad je kralj na obali opazio žute močvarne irise i u njima prepoznao božji znak da je rijeka na tom mjestu prohodna. Prešao je na drugu obalu i spasio život, a cvijet irisa postao je zaštitnim znakom njegove kuće.

    [​IMG]

    U srednjem vijeku i renesansi perunika (pod pogrešnim imenom ljiljan) postala je znak na grbovima mnogih vladarskih obitelji po čitavoj Europi, pa su se tako u razne europske zemlje proširila i njena simbolička značenja: kraljevnost, plemićka otmjenost, hrabrost i moć.

    Čak je i u Japanu perunika značila plemenitost i hrabrost. nekad je kupka u vodi prekrivenoj perunikinim cvjetovima bila dio tradicionalnog obreda zrelosti. Dječake bi se uronilo u vodu s perunikama kako bi izrasli u plemenite, hrabre i snažne muškarce. I danas se na praznik proljeća, 5. svibnja, Japanci kupaju u kupki s perunikinim cvjetovima, kako bi se očistili, skupili snagu i zaštitili se od loših utjecaja. :laugh:
     
  15. Laucien

    Laucien The Merchant

    I ako se dobro sjećam, vezana je uz Peruna (što se vidi iz imena) jer je rasla po brdima... Nešto tako, ne sjećam se točno, iskopat ću još... :omg:

    EDIT: Eh, preskočio Luciusov post :evil2:
     
  16. LOPOČI

    Malo se koja vodena biljka može pohvaliti ljepotom koju ima lopoč. Ubraja se u porodicu Nymphaeaceae koja obuhvaća 8 rodova. Ovaj rod obuhvaća 35 vrsta. Lopoči su vodene trajnice. Krase ih veliki plutajući kožnati listovi koji dolaze na plutajućim peteljkama. Srcoliki su, s dubokim urezom i zaobljenim vrhom. Cvjetovi dolaze pojedinačno i plutaju na vodi. Boja im varira od bijele preko žute, ružičaste do plave. Razlikujemo ih prema boji cvijeta i visini. Neki zahtijevaju duboku vodu, dok neki rastu i u plićim jezerima. Osim ukrasnih svojstava, ove biljke imaju i ljekovita svojstva, a u te svrhe se koriste list, cvijet i rizom. Lopoči ne podnose hladnoću, međutim dok je rizom na dubini gdje se voda ne zamrzava preživjet će zimu. Kod nas se često javlja bijeli lopoč (Nymphaea alba). Ova sorta sadi se na dubinu od 50 – 200 cm. Većina lopoča koji se danas koriste u ukrasne svrhe su hibridne sorte, a razmnožavaju se dijeljenjem jer su sterilne. Prvi hibridi lopoča pojavili su se krajem 19. st., a stvorio ih je francuski sjemeništarac Msg. Latour-Marliac. Kako biste zasadili lopoče, nabavite posebne posude za sadnju vodenog bilja i ispunite ih supstratom, po mogućnosti onim namijenjenim za tu svrhu. Ispunite posudu do ¾ visine tlom. Na tlo pod kutom od 45° položite rizom kako bi rastao u razini posude. Biljku utisnite u tlo, ali ju nemojte prekrivati tlom. Površinu supstrata prekrijte šljunkom kako se tlo ne bi ispiralo. Svakih nekoliko godina lopoč će trebati podijeliti. Ukoliko imate plitko jezerce kako biste biljku sačuvali od smrzavanja, izvadite ju u jesen i stavite u hermetički zatvorenu vrećicu i pazite da se ne isuši. Bolesti i štetnici gotovo pa da ne napadaju lopoče, što je svakako jedna od olakotnih okolnosti u uzgoju ovih biljaka.

    (preuzeto s moj cvijet)

    [​IMG]

    [​IMG]


    ORHIDEJE

    Orhideje su mi,kao i ruže,među najdražim cvijećem...
    Nisam niš našla na netu konkretno o njima pa evo samo slikica :evil2:

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]
     
  17. Freya

    Freya goddess of eydis

    Još nešto o perunici i njenom simbolizmu! Zbilja je zanimljiva ta biljka. :tired:

    U kršćanskoj ikonografiji perunika se povezuje s Marijom i najčešće simbolizira njezinu bol. Listovi perunike oblikom podsjećaju na oštricu mača (otuda i njezino njemačko ime Schwertlilie) i simboliziraju mačeve koji probadaju Marijino srce pri pomisli na patnju njezina sina.
    Kako je prema mišljenju srednjovjekovnih teologa Isusova sudbina s mukom i smrću bila poznata Mariji već pri njegovu rođenju, perunika je kao simbol patnje često prikazivana u prizoru Isusova rođenja ili Poklonstva kraljeva. Zajedno s bijelim ljiljanom, peruniku nalazimo i u motivu Navještenja,

    Simbolika navještenja kod perunike je posebno zanimljiva jer se tu kršćanska ikonografija neposredno veže uz klasičnu mitologiju, u kojoj je perunika cvijet koji razotkriva volju bogova. Iris je naravno, zamijen jena anđelom Gabrijelom, koji Mariji obznanjuje Božju volju o rođenju djeteta, a perunika koja u jeziju simbola nadopunjava događanje, pokazuje kako je simbolika cvijeća barem toliko prilagodljiva kao i samo cvijeće.

    Iz knjige 'Simbolika cvijeća', Tine Germ, 2002.

    [​IMG] Iris germanica
     
  18. Freya

    Freya goddess of eydis

    Hrast. Prekrasno, veličanstveno stablo!! :blush:

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]

    [​IMG]

    Na svijetu postoji puno vrsta hrastova, a kod nas raste nekoliko vrsta: hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast plutnjak, medunac i crnika.

    Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae. Narodni nazivi za hrast lužnjak su dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak.

    To je drvo visine do 40 m (iznimno i do 50 m), a stablo može doseći promjer i do 3 m. To je dugovječno drvo koje može doseći starost od 500 do 800 godina. Krošnja mu je široka, nepravilna i dobro razgranata.
    Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10 cm), sivosmeđe boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3-4 cm), a poprečno plitkim brazdama.

    [​IMG]

    Hrast kitnjak (Quercus petraea) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae. Narodni nazivi za hrast kitnjak su: brdnjak, gorun, beljik, črepinjak, graden, ljutik.

    Raste na brežuljkastim i brdskim položajima, Srednje i Južne Europe, te Zapadne Azije. U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća.Naraste do 40 m u visinu. Debljina debla može biti i 1-3 m prsnog promjera. Kora debla, mnogo je tanja i pliće ispucala nego kod hrasta lužnjaka. Pupovi su smeđi, goli, čunjasto–ušiljeni.

    Izbojci su goli. Lišće je 8-12 cm dugo, obrnuto jajoliko, podjednakih lapova (5-7 pari), s donje strane slabije dlakavo uz srednju žilu. Peteljka je 1-3 cm duga. Plod je žir, kraći i deblji od žira, hrasta lužnjaka, jednolično svjetlo-žućkaste boje. Ima manje raskošnu krošnju nego hrast lužnjak. Ženski cvatovi kod hrasta lužnjaka imaju kratku stapku, dok kod hrasta kitnjaka nemaju stapku, već su sjedeći. Cvate u travnju i svibnju, žirevi se drže 2-5 zajedno.

    [​IMG]

    Hrast crnika (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
    Uspijeva u Sredozemlju. Autohtona je vrsta u Hrvatskoj. Raste u Dalmaciji, Istri i na otocima Hrvatskog primorja. Najvažnija je vrsta sredozemne zimzelene šumske vegetacije. U različitim je stanjima degradacije od makije do ljutih krških priobalnih kamenjara, poput golog dijela otoka Paga.

    Naraste 10 do 20 m ovisno o kvaliteti staništa. Kora je mlađeg debla siva i glatka. Izbojci su pustenasti. Lišće je jajoliko ili duguljasto, 3-7 cm dugo, ušiljena vrha, cijela ruba na odraslim primjercima ili oštro napiljeno na izdancima. Odozgo je tamnozeleno i sjajno, a odozdo bijelo-pustenasto i kožasto. Peteljka je kratka. Plod je žir. Po više njih nalaze se na zajedničkoj stapci, a ljuske kupule čvrsto su prilegle i pustenaste. Drvo je teško i

    [​IMG]
     
  19. Freya

    Freya goddess of eydis

    Maslina je stablo koje me uvijek ponovo oduševi i ispuni poštovanjem.

    [​IMG]

    Botanički spomenik prirode "Maslina". Ova maslina ^ (Olea europea) starija je od 1.500 godina i pretpostavlja se da je donesena iz Grčke ili Italije, jer pripada sorti koje inače nema u okolnim krajevima. Obujam debla je 6 m, promjer krošnje 22 m, visina 10 m. Nema glavno korijenje, već sustav korijena koji je razvila u prostoru od 100 m. Nalazi se u Kaštel Stafiliću.
     
  20. Freya

    Freya goddess of eydis

    Moj životni san (osim puta oko svijeta!) je imati jednom negdje u prirodi malo imanje s kućom, gdje bi živjele neke životinje i raznovrsne biljke, naravno. I isplanirala sam već koja ću stabla posaditi! :laugh:
    To će biti lipa, kesten pitomi, kesten divlji, dud, jablan, breza, hrast.

    [​IMG] Crni dud

    Iako mi poznajemo samo crni i bijeli dud, dudova ima više vrsta (10 - 16) i svi potječu iz toplijih krajeva Afrike, Azije i Amerike, najviže iz Azije.

    [​IMG]

    Lipa raste u umjerenoj klimi sjeverne hemisfere, u Europi, Aziji i istočnim djelovima Sjeverne Amerika. Postoji oko 30 vrsta lipa! :unsure:

    [​IMG] Europski jablan.
     

Podijelite ovu stranicu